Dobrodošli u oazu netaknute prirode od SENJA do KARLOBAGA
MaDi Tours - Turistièka agencija - Hrvatska

I Z L E T I

GBDICZPL
SENJ
KARLOBAG
SMJEŠTAJ
IZLETI
KONTAKT
NP PLITVICE
Wakacje w Chorwacji Kwatery prywatne, Hotely, Apartamenty
Podrucje Plitvickih jezera, proglašeno nacionalnim parkom, ubraja se u najljepše znamenitosti Europe. To je šumovit planinski kraj kroz koji se, jedno ispod drugog, nize šesnaest prekrasnih jezera kristalne modrozelene boje.
Površina podrucja Nacionalnog parka je 29482 ha, od kojih su 22000 ha šume, 217 ha su jezera i potoci, a ostatak su livade i obradene površine. Zbog svog jedinstvenog postanka i ljepote, 1979. godine Nacionalni park Plitvicka jezera upisan je na UNESCO-vu Listu svjetske prirodne baštine.
Iznimna ljepota jezera i slapova, bogat biljni i zivotinjski svijet, kontrasti jesenjih boja i cisti planinski zrak, šetnja šumskim stazama i drvenim mosticima, udobni hoteli i restorani domaceg ugodaja privlace godišnje gotovo milijun posjetilaca.

AUSFLÜGE kroatien Nature park Plitvice seen Velebit Kornati Insel Pag Rab
NP SJEVERNI VELEBIT

 

Velebit je najduza planina Dinarskog sustava. Proteze se u blago povijenom luku, smjera sjeverozapad - jugoistok, izmedu prijevoja Vratnik i doline Zrmanje, u duljini od 145 km. Glomazna mu je trupina poprecno rašclanjena prijevojima, što je osnova uobicajne podjele planinskog niza na: sjeverni (izmedu Vratnika i Velikog Alana), srednji (izmedu Velikog Alana i Baških Oštarija), juzni (izmedu Oštarija i Malog Alana) i jugoistocni (izmedu Malog Alana i doline gornje Zrmanje). Na zapadu je jasno omeden Velebitskim kanalom Jadranskog mora, a na istoku licko-gackom zaravni, izmedu 425 i 600 metara nadmorske visine. Širina mu varira od oko 30 kilometara u sjevernom, do svega desetak kilometara zracne udaljenosti na juznom Velebitu. Unatoc glomaznom izgledu, njegov se planinski niz ne odlikuje narocitom visinom. Najviši, Vaganski vrh, doseze tek 1757 m.Nakon što je 1978. g. uvršten u svjetsku mrezu biosfere ("Program covjek i biosfera", UNESCO), odlukom Hrvatskog sabora 1981. cijeli je Velebit proglašen parkom prirode. Godine 1999. u sjevernom dijelu planinskog niza osnovan je Nacionalni park "Sjeverni Velebit" (109 km2), koji ukljucuje stroge rezervate Hajducki i Rožanski kukovi, specijalni botanicki rezervat Zavizan - Balinovac - Zavizanska (Velika) Kosa, Velebitski botanicki vrt u sjevernom, te specijalni rezervat šumske vegetacije Štirovaca u srednjem Velebitu.
S pravom Velebit danas nazivamo PARKOM NACIONALNIH PARKOVA.
Prirodne znamenitosti Velebita upotpunjuju još i znanstveno i turisticki najvrjedniji speleološki objekti u Hrvatskoj - Cerovacke pecine (juzni Velebit) i Lukina jama (sjeverni Velebit) te mnoge manje špilje i jame, kao i niz znacajnih geomorfoloških (Kiza, Tulove grede, kuk Stapina itd.) i hidroloških objekata (vrelo i tok Zrmanje itd.).