NP SJEVERNI
VELEBIT
|
Velebit
je najduza planina Dinarskog sustava. Proteze se u blago povijenom luku,
smjera sjeverozapad - jugoistok, izmedu prijevoja Vratnik i doline Zrmanje,
u duljini od 145 km. Glomazna mu je trupina poprecno rašclanjena
prijevojima, što je osnova uobicajne podjele planinskog niza na:
sjeverni (izmedu Vratnika i Velikog Alana), srednji (izmedu Velikog
Alana i Baških Oštarija), juzni (izmedu Oštarija i Malog
Alana) i jugoistocni (izmedu Malog Alana i doline gornje Zrmanje). Na
zapadu je jasno omeden Velebitskim kanalom Jadranskog mora, a na istoku
licko-gackom zaravni, izmedu 425 i 600 metara nadmorske visine. Širina
mu varira od oko 30 kilometara u sjevernom, do svega desetak kilometara
zracne udaljenosti na juznom Velebitu. Unatoc glomaznom izgledu, njegov
se planinski niz ne odlikuje narocitom visinom. Najviši, Vaganski
vrh, doseze tek 1757 m.Nakon što je 1978. g. uvršten u svjetsku
mrezu biosfere ("Program covjek i biosfera", UNESCO), odlukom
Hrvatskog sabora 1981. cijeli je Velebit proglašen parkom prirode.
Godine 1999. u sjevernom dijelu planinskog niza osnovan je Nacionalni
park "Sjeverni Velebit" (109 km2), koji ukljucuje stroge rezervate
Hajducki i Roanski kukovi, specijalni botanicki rezervat Zavizan
- Balinovac - Zavizanska (Velika) Kosa, Velebitski botanicki vrt u sjevernom,
te specijalni rezervat šumske vegetacije Štirovaca u srednjem
Velebitu.
S pravom Velebit danas nazivamo PARKOM NACIONALNIH PARKOVA.
Prirodne znamenitosti Velebita upotpunjuju još i znanstveno i turisticki
najvrjedniji speleološki objekti u Hrvatskoj - Cerovacke pecine
(juzni Velebit) i Lukina jama (sjeverni Velebit) te mnoge manje špilje
i jame, kao i niz znacajnih geomorfoloških (Kiza, Tulove grede,
kuk Stapina itd.) i hidroloških objekata (vrelo i tok Zrmanje itd.).